Savjeti & Novosti

Sipanje dvotaktola i ulja ATF u dizel gorivo da bi se podmazivale dizne i pumpa novijih dizel motora je nepotrebno, a kroz duži vremenski period može biti i štetno. Moderni dizel motori su konstruisani isključivo za gorivo bez sadržaja sumpora i metala, kao što je cink, a ova ulja sadrže oba ova štetna elementa. ATF ulje je hidraulično ulje i nije predviđeno sa sagorijevanje, čak naprotiv, formulisano je da bude otporno na isparavanje i visoke temperature, kako se u hidruličnim sistemima ne bi pravili tzv. “parni čepovi”.

Sada ćemo sa stručne strane razmotriti ovaj problem. Uvođenje evrodizel goriva i problem mazivosti Početkom devedesetih i uvođenjem EURO standarda za gorivo, rafinerije su bile u obavezi da smanje količinu sumpora u dizel gorivu. Sumpor je štetan za okolinu, jer sagorijevanjem goriva sa sadržajem sumpora nastaje supor dioksid, koji u kontaktu sa vlagom iz vazduha pravi sumpornu kiselinu – glavni sastojak kiselih kiša. Takođe, sumpor u motoru stvara koroziju, razblažuje motorno ulje jer za sebe vezuje vodu, otežava sagorijevanje i podstiče stvaranje čadi. Kada su prve količine goriva sa smanjenim sadržajem sumpora počele da se koriste, primjećeno je da elementi motora koji se podmazuju gorivom imaju znatno veći broj kvarova zbog slabog podmazivanja. Uklanjanjem sumpora iz goriva, smanjila se mazivost istog, jer sumpor u svojim jedinjenjima djeluje kao dobro mazivo. Rješavanju problema se pristupilo iz dva pravca: upotrebom kvalitetnijih materijala za izradu pumpi i dizni, dodatno pojačanih termičkom obradom (nitriranjem i sl.) i dodavanjem aditiva u gorivo koji poboljšavaju mazivost goriva. Iz ovoga zaključujemo da su već prije 25 godina napravljeni koraci da bi se pitanje mazivosti goriva riješilo

Preporuka za sipanje ulja ATF i dvotaktola na rezervoar goriva zasniva se na pretpostavci da je moderno gorivo “suvo”, a iz gore navedenog se može vidjeti da je taj problem davno riješen. Kako se uopšte definiše mazivost i kako se utvrđuje da li je gorivo mazivo? Mazivost se definiše kao karakteristika tečnosti da smanji trenje između pokretnih dijelova. Ova osobina goriva se već duži niz godina utvrđuje u laboratorijama pomoću HFRR testa (High Frequency Reciprocating Rig). Kako test izgleda? Čelična kuglica prečnika 6 mm se kreće po čeličnom disku prečnika 30 mm, koji je potopljen u gorivo. Nakon 75 minuta disk se vadi i mikroskopom se mjeri trag koji je kuglica ostavila. Da bi gorivo zadovoljilo standard, trag na disku, udubljenje (habanje), ne smije biti veće od 460 mikrona (0,46 mm). Već 1994. godine u Americi su vršena ispitivanja goriva sa dodatkom ATF-a za potrebe vojnih vozila i utvrđeno je da ovo ulje ne poboljšava mazivost goriva. Ne postoji niti jedna studija ili analiza koja bi opravdala dodavanje ulja ATF i dvotaktola u dizel gorivo, niti proizvođači automobila to preporučuju. Posebno je zabrinjavajuća upotreba dvotaktola. Kako i sam naziv kaže, upotrebljava se za dvotaktne benzinske motore motorki, kosilica, mopeda i poljoprivrednih mašina. Najveći problem je cink, jer sadržaj ovog metala već od 1 ppm (part per milion) može da napravi naslage na sitnim otvorima Common Rail dizni. Kada se ovi otvori začepe naslagama cinka, dolazi do slabijeg protoka goriva i time slabijeg sagorijevanja. Sadržaj cinka u uobičajenim dvotaktnim uljima je preko 15 ppm, dakle 15 puta više od dozvoljenog. U korisničkim uputstvima za Ford i VW se navodi da nije preporučljivo često korištenje ni standardnih aditiva za gorivo. Problemi koji mogu nastati upotrebom ATF ulja i dvotaktola u dizel gorivu: ATF ulje ima višu tačku sagorijevanja od dizel goriva (ATF 320°C, dizel 210-250°C), što znači da dodavanjem ATF-a gorivo slabije sagorijeva – povećana potrošnja uz manju snagu. Viskozitet dizel goriva je od 2 do 4,5, viskozitet ATF-a je 45 (deset puta viši). Zbog ovoga će kod ubrizgavanja goriva kapljice biti krupnije, što znači slabije miješanje sa vazduhom i usljed toga slabije sagorijevanje uz veću potrošnju goriva. ATF sadrži sumpor, što može napraviti probleme sa katalizatorom, DPF-om i EGR ventilom. ATF, kao i dvotaktol, sadrži teške metale, cink, pepeo, koji nakon sagorijevanja ostavljaju naslage, time uzrokujući probleme sa osjetljivim elementima modernih motora.

Prilikom sagorijevanja ulja u motoru, nastaju uljne pare, koje se kondenzuju na EGR ventilu, jer ulje ne može potpuno da izgori u cilindru. Uz čađ i ostale nusprodukte izduvnih gasova, od uljnih para se stvaraju masne naslage, koje na kraju mogu dovesti do kvara ovih elemenata. Zašto D2 izgleda kao “masniji” po prstima? Viskozitet D2 je oko 4,7, a modernog evrodizela od 2 do 4,5, najčešće oko 2,5. To znači da je D2 manje tečljiv, odnosno djeluje “gušći” (viskozitet vode je 0,6). Ipak, kada se uporedi parametar mazivost, on je približno isti kod oba tipa goriva. Aditivi za mazivost u evrodizelu drugačije reaguju sa enzinima kože (ono što ostavlja masne tragove po mobilnom telefonu), u odnosu na sumpor koji se nalazi u D2, pa zbog toga “osjećaj” može biti drugačiji.

Zaključak U ATF ulju i dvotaktolu nema posebnih deterdženata koji bi eventualno čistili dizne. Sipanjem ovakvih “aditiva” iz neprovjerenih priča samo bespotrebno trošite novac, a potencijalno možete napraviti i štetu na motoru, a nisu potrebni ni starijim motorima (D2 dizel ima slične karakteristike mazivosti kao moderni evrodizel). Preporuka za pravilan rad motora je redovno održavanje i upotreba goriva sa provjerenih pumpi, a jedini aditiv koji vam može zatrebati je aditiv protiv zamrzavanja goriva, u slučaju izuzetno niskih temperatura.

Od svakog ko vam tvrdi da ovakvi “aditivi” pomažu, tražite pismenu potvrdu kojom preuzimaju punu odgovornost za eventualni kvar motora, pa ćete vidjeti koliko njih je spremno da tako nešto potpiše. Šta sa onima koji tvrde da godinama nešto sipaju u gorivo i da nemaju nikakvih problema? Nema dokaza da je stanju motora pomoglo upravo to dodavanje ulja, već je mogao i bez toga da pređe velike kilometraže bez kvara. Gorivo koje se stavlja u promet se obavezno testira na parametar mazivost i ako ne zadovoljava standard, ne može se prodavati.